Uvod:

Jidoka je “lean” metod, nastao kao deo Toyota proizvodnog sistema (TPS) i blisko povezan sa Kanban filozofijom. Suština metoda je u sprečavanju isporuke proizvoda s greškom ili niskog kvaliteta. Bazira se na četiri jednostavna principa:

Otkrij nepravilnost

Zaustavi kompletan proizvodni proces kako bi se sprečili problemi s kvalitetom

Otkloni direktni problem i nastavi proces

Istraži i otkloni pravi uzrok problema

Otkrij nepravilnost

Zaustavi kompletan proizvodni proces kako bi se sprečili problemi s kvalitetom

Otkloni direktni problem i nastavi proces

Istraži i otkloni pravi uzrok problema

Case:

Gazda je na sastanku u konfu. Roljić, u svojoj kancelariji, usred rada dobija snažnu potrebu da što pre pojede nešto slatko. A njemu kad se prijede slatko, on više nije u stanju da se fokusira na posao, mora da zadovolji tu svoju potrebu. I naravno, Roljić dobro zna da se u konfu nalazi keks zaostao od novogodišnjih poklona.

Roljić shvata da je Gazda unutra, na sastanku. Kuca. Gazda ga kulira, ima sastanak. Roljić ne odustaje, nego strpljivo piše Gazdi da ga pusti unutra, da mu je potrebno da uzme keks, da bi mogao da nastavi da radi. Gazda ga i dalje kulira. Roljić odlučuje da svoj problem eskalira do HR-a – obraća se Tanji i objašnjava situaciju. Ona ga strpljivo sasluša, pa piše Gazdi, objašnjava problem. Sada upoznat sa ozbiljnošću situacije, Gazda pušta Roljića da uzme keks. Roljić srećan, proždere keks i nastavlja s poslom, zadovoljan.

Nešto kasnije, Gazda i Roljić organizuju sastanak na kom analiziraju situaciju i razmatraju načine da se ovaj problem u budućnosti izbegne. Odlučeno je da se zalihe keksa premeste u prostoriju koja je svakome dostupna u svakom trenutku.

Case Study: Primena Jidoka principa u HOOLOOVOO
Case Study: Primena Jidoka principa u HOOLOOVOO

Analiza:

Usled potrebe za slatkim, Roljić nije mogao kvalitetno da obavlja svoj posao. Po Jidoka principu, sve staje dok se taj problem ne reši. Roljićeva potreba za slatkim je prouzrokovala blokadu tako da je u tom trenutku najvažniji problem u celoj firmi bio kako obezbediti slatko Roljiću. Njegovo insistiranje da na trenutak prekine Gazdin sastanak kako bi došao do keksa je potpuno ispravan potez, zapravo jedini ispravan. Sva druga rešenja bi dovela do duže obustave rada.

Događaj je jasan primer značaja i snage HOOLOOVOO kulture: Roljić je znao da je u toj situaciji potpuno ispravno prekinuti Gazdin sastanak zbog keksa i nije oklevao s tim postupkom. Prirodno je osetio da je to ispravan postupak.

Gazda dobro zna koliko Roljić krizira kada mu se prijede slatko, ali je osećao potrebu da ga troluje i zeza i ne dozvoli mu odmah pristup zalihama keksa. Dobronamerno podjebavanje, naravno bez preterivanja, jedan je od aksioma HOOLOOVOO kulture i Gazda je ispravno postupio.

Ključni trenutak u razrešenju krizne situacije bio je onaj kada je Roljić ispravno eskalirao problem do HR-a. Imao je problem zbog kog je proizvodni proces blokiran i koji nije mogao sam da reši, pa ga je eskalirao ka sektoru koji to može.

HR je kontaktirao Gazdu, objasnio mu kontekst i posledice. Predočio mu je da bi alternativno rešenje, koje bi podrazumevalo odlazak do prodavnice, prouzrokovalo mnogo duži zastoj proizvodnog procesa, a Roljićeva motivacija za rad bi posle toga bila narušena. Potpuno ispravan postupak HR-a i odlično rezonovanje.


Intervencija HR-a je omogućila Gazdi da shvati da dalja zabrana Roljiću da uđe u salu za sastanke više ne bi bila dobronamerno podjebavanje, te je pustio Roljića da uzme keks. Odlična i primerena odluka Gazde. Radnik i proizvodni proces su prioritet. Ako to znači da radnik treba da prekine Gazdin sastanak da bi uzeo keks, onda to tako i treba da bude.

U skladu sa Jidoka principom, nakon što je proces odblokiran, organizovan je sastanak na kom je pronađen i trajno otklonjen uzrok samog problema – to što su se zalihe keksa nalazile na pogrešnom mestu.

Analiza:

Usled potrebe za slatkim, Roljić nije mogao kvalitetno da obavlja svoj posao. Po Jidoka principu, sve staje dok se taj problem ne reši. Roljićeva potreba za slatkim je prouzrokovala blokadu tako da je u tom trenutku najvažniji problem u celoj firmi bio kako obezbediti slatko Roljiću. Njegovo insistiranje da na trenutak prekine Gazdin sastanak kako bi došao do keksa je potpuno ispravan potez, zapravo jedini ispravan. Sva druga rešenja bi dovela do duže obustave rada.

Događaj je jasan primer značaja i snage HOOLOOVOO kulture: Roljić je znao da je u toj situaciji potpuno ispravno prekinuti Gazdin sastanak zbog keksa i nije oklevao s tim postupkom. Prirodno je osetio da je to ispravan postupak.

Gazda dobro zna koliko Roljić krizira kada mu se prijede slatko, ali je osećao potrebu da ga troluje i zeza i ne dozvoli mu odmah pristup zalihama keksa. Dobronamerno podjebavanje, naravno bez preterivanja, jedan je od aksioma HOOLOOVOO kulture i Gazda je ispravno postupio.

Ključni trenutak u razrešenju krizne situacije bio je onaj kada je Roljić ispravno eskalirao problem do HR-a. Imao je problem zbog kog je proizvodni proces blokiran i koji nije mogao sam da reši, pa ga je eskalirao ka sektoru koji to može.

HR je kontaktirao Gazdu, objasnio mu kontekst i posledice. Predočio mu je da bi alternativno rešenje, koje bi podrazumevalo odlazak do prodavnice, prouzrokovalo mnogo duži zastoj proizvodnog procesa, a Roljićeva motivacija za rad bi posle toga bila narušena. Potpuno ispravan postupak HR-a i odlično rezonovanje.


Intervencija HR-a je omogućila Gazdi da shvati da dalja zabrana Roljiću da uđe u salu za sastanke više ne bi bila dobronamerno podjebavanje, te je pustio Roljića da uzme keks. Odlična i primerena odluka Gazde. Radnik i proizvodni proces su prioritet. Ako to znači da radnik treba da prekine Gazdin sastanak da bi uzeo keks, onda to tako i treba da bude.

U skladu sa Jidoka principom, nakon što je proces odblokiran, organizovan je sastanak na kom je pronađen i trajno otklonjen uzrok samog problema – to što su se zalihe keksa nalazile na pogrešnom mestu.